Uvjeti korištenja
Hrvoje Vukčić Hrvatinić svakako je najznamenitiji Hrvat velikaš s kraja 14. i početkom 15. stoljeća. Njegov otac Vukac Hrvatinić bio je unuk Stjepanov, koji je začetnik kneževske obitelji Hrvatinića. Rodio se oko 1350., možda u Kotor-gradu gdje mu je otac imao baštinu. Oženio se Jelenom, kćeri cetinskog kneza Ivana Nelipića iz Omiša i tako postao hrvatski vlastelin. Bosanski kralj Stjepan Tvrtko visoko je cijenio obitelj Hrvatiniće, pa je tako na svom kraljevskom dvoru Moštre kod Visokog 12. ožujka 1380. imenovao kneza Hrvoja velikim vojvodom. Poslije smrti napuljskog kralja Karla Dračkog, Hrvoje Vukčić zajedno s kraljem Tvrtkom, počeo je nastupati protiv hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Cilj mu je bio: otrgnuti se od Budima i ujediniti sve hrvatske zemlje Slavoniju, Hrvatsku, Dalmaciju i Bosnu. Bio je saveznik napuljskog kralja Ladislava koji mu je 1391. podario titulu hrvatsko-dalmatinskog bana, a nešto kasnije i titulu splitskog hercega darovavši mu otoke Hvar, Brač, Korčulu i Vis. U splitskim dokumentima iz 1403. Hrvoje se naziva herceg (vojvoda) splitski, potkralj (vicerex) Dalmacije i Hrvatske, najveći vojvoda bosanski i knez Donjih Krajeva (područja oko Jajca i Banjaluke). Tako je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić postao najmoćniji velikaš u Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni. Povjesničar Ivan Lučić veli da je u Bosni skidao i postavljao kraljeve, a u Hrvatskoj i Dalamaciji vladao je "ne kao kraljevski namjesnik nego kao da je bio pravi kralj" (non como vicario, ma come se fosse lo stesso re). Za njegovu naklonost otimali su se ne samo bosanski vladari, već kraljevi Ladislav, Žigmund te Mlečani i Dubrovčani. U sukobima na bosanskom dvoru 1404. Hrvoje je zbacio kralja Ostoju i postavio za novog bosanskog kralja Tvrtka II., sina kralja Tvrtka. Možda je tada vojvoda Hrvoje pogriješio što se sam nije okrunio kraljevskim naslovom? Možda bi tako bio jači u stalnoj borbi protiv kralja Žigmunda kod Doboja 1415. Nedugo poslije toga u travnju 1416. umro je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Grob mu je ostao nepoznat. Hrvoje Vukčić njegovao je i širio službu božju. Stoga su mu omiški fratri glagoljaš Butko i pataren Hval napisali bogato iluminirane misale. Misal, zvan Hrvojev misal, ispisan je na 247 pergamenskih listova 1405. za crkvu sv. Mihovila u Splitu. Pretpostavlja se da su splitski građani dali izraditi za vojvodu Hrvoja taj raskošno iluminirani liturgijski kodeks, koji pored poznate Hrvojeve slike na konju i njegova grba sadrži 90 minijatura i 380 inicijala. Iluminirao ga je nepoznati umjetnik, možda majstor toskanske škole. Konjanički lik vojvode prikazan je u odori talijanskih velikaša 14. stoljeća. Hrvojev misal spada među najbogatije ukrašene misale europske kasne gotike uoči pojave tiskarstva. (R. Dodig)
