Uvjeti korištenja
Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan koji je poseban u kršćanskoj liturgiji, a već više od dva milenija duboko utječe na pripadnike kršćanske civilizacije. Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva -Kristovo uskrsnuće. Zato, biti kršćanin znači ponajprije vjerovati da je Bog Isusa, Onog istog, kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarom svega stvorenoga. Riječ Uskrs je u hrvatskom jeziku potvrđena od 14. stoljeća. Posebnost Uskrsa je u podudarnosti duhovne obnove objavljivanjem Radosne vijesti o uskrsnuću Kristovom i tjelesne obnove čovjeka i prirode nakon zimskoga mrtvila. Stoga Uskrs dolazi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca, to jest nakon proljetne ravnodnevice. Takva podudarnost duha i tijela, Božje riječi i prirode, ostavila je i još uvijek ostavlja neizbrisiv trag u naraštajima vjernika jer pogađa najdublju ljudsku potrebu, a to je nada. Nesumnjivo je da su i mnogi stari narodi vjerovali u obnovu čovjeka i prirode i slijedili u svojim običajima prirodni ritam nadajući se i radujući se na sebi svojstven način. Međutim, kršćanstvo je prvo donijelo zamisao o ponovnom rođenju ili uskrsnuću. Nasuprot poganskom pojmu sudbine, kršćanstvo je ponudilo mogućnost radikalnoga otvaranja ili suvremenim rječnikom rečeno, da možemo početi iznova. To je dovelo i do nove vrste etike: ne da svatko od nas treba vršiti svoju dužnost prema svome mjestu u društvu – dobar kralj treba biti dobar kralj, a dobar sluga dobar sluga –, već da, bez obzira tko sam, imam izravan pristup univerzalnosti. Uskrs je znak kršćanima da se, iako traju razne boli i muke, pojavio nad ljudskom sudbinom svijetli lik smisla. On razjašnjava smisao patnje nedužnih ljudi i daje poruku da smrt nije posljednja stvar, nego samo najteža dionica života. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala prigodnu poštansku marku, omotnicu prvoga dana i maksimum kartu.
