You are using an outdated browser. For a faster, safer browsing experience, upgrade for free today.

Uvjeti korištenja

x

Sinagoga u Mostaru nacionalni je spomenik BiH. Prvi židovski doseljenici u Mostar, prema arhivskim zapisima iz 1570., bili su sefardski Židovi prognanici iz Španjolske Danijel Rodrigez i Mosho Koen. U 19. st. doseljavaju se Aškenazi koji zajedno sa starosjediocima stvaraju zajedničku Židovsku vjeroispovijednu općinu, kao prvu zajednicu takve vrste u Europi. Sinagoga je u Mostaru postojala još 1889., nastala preuređenjem objekta koji je prije toga služio za odlaganje sijena. Zbog malog prostora ukazala se potreba za izgradnjom većeg objekta. Stoga je formiran Komitet za izgradnju u koji su ušli David Kohn, David Fromer i L. Rosenfeld.

Zapisnik o izgradnji nove sinagoge u četvrti Brankovac, s cjelokupnom dokumentacijom, sačinjen je 7. lipnja 1904. Stilski je pripadala razdoblju historicizma, odn. samim počecima pseudomaurskog stila. Građevina je pravokutnoga tlocrta s polukružnom apsidom na istočnoj strani. Na pročelju su ulazna vrata i dva para izduženih lučno završenih prozora. Objekt je završen vijencem koji se proteže cijelom dužinom, izuzev na pročelju, gdje se javlja friz s dekoracijama koje predstavljaju stilizirane rebraste završetke. Osim ovih elemenata na pročelju se nalaze tri kamena obeliska. U II. svjetskom ratu sinagoga je bila djelomično porušena, nakon toga je adaptirana za potrebe Pozorišta lutaka Mostar te su dograđena još dva krila. U posljednjem ratu je oštećena, a nakon temeljite obnove 1996. ponovno se koristi kao kazališni prostor. (Željka Šaravanja)

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je 1 prigodnu poštansku marku u arku od 8 maraka + vinjeta, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). Marke i prateći materijali mogu se kupiti i online na www.epostshop.ba