Uvjeti korištenja
Kada su liječnici u Americi i Europi tijekom 1980. zapazili lagani porast oboljelih od jedne nove bolesti, nisu ni slutili kako će ona na kraju 20. stoljeća postati ozbiljna prijetnja čovječanstvu poput velike kuge u srednjem vijeku. Bolest je nazvana AIDS (Acquired Immune Deficiency Syndrome) -Sindrom stečenoga nedostatka imuniteta (hrv. kopnica). Pretpostavlja se da ga izaziva virus HIV (Human Immunodeficiency Virus) -Virus nedostatka čovječjega imuniteta. Nevolja je što virus često mutira, pa je teško pronaći cjepivo protiv njega. Retrovirus HIV sadržava ribonukleinsku kiselinu, pa kad napadne ljudsku stanicu ta kiselina pretvara se u dezoksiribonukleinsku kiselinu koju koristi kao kod za izgradnju daljnjih virusa. Virus HIV-a može se prenijeti preko krvi ili tjelesne tekućine, može ga majka prenijeti na nerođeno dijete, dok su isto tako česte zaraze putem transfuzije krvi. Danas se u većini zemalja krv dobrovoljnih davatelja testira i ne primaju se seropozitivni uzorci krvi. Svjetska zdravstvena organizacija u siječnju 1988. otpočela je s organiziranom kampanjom za prevenciju AIDS-a, što su podržale mnoge vlade, medicinske ustanove i brojne svjetske organizacije. Ukupan broj ljudi koji žive s HIV-om i AIDS-om početkom 2000. iznosio je 34,3 milijuna, u Africi ih ima oko 25 milijuna, od čega je 1,3 milijun djece mlađe od 15 godina. U 1999. od AIDS-a umrlo je 2,8 milijuna Ijudi. Geslo kampanje za 2000. glasi: Ljudi prave razliku! Ne pravimo razliku između zdravih, bolesnih i zaraženih ljudi. Ne skrivajmo lice pred činjenicama te okrutne bolesti. Naša pomoć potrebna je svima.
