Uvjeti korištenja
Hutovo blato - najveći ornitološki rezervat ptica močvarica u Europi, močvaran je kraj jugoistočno od Čapljine u južnoj Hercegovini na Donjoj Neretvi. Hutovo blato je depresija visine jedan do sedam metara i površine 65,8 km². Čine ga gornjokredne, eocenske, pliocenske i kvartarne naslage. U njemu ostoje manje izdvojene površine u obliku jezera: Jelim, Drijen, Škrka, Orah i druga te okrugla ovalna udubljenja zvana oko. Dijeli se na Gornje ili Deransko blato i Donje ili Svitavsko blato koja razdvaja vapnenačka uzvisina Ostrvo. U blizini Deranskoga jezera ima puno manjih močvara između kojih strše vapnenačke glavice kao manji otoci. Iz Deranskoga jezera voda otječe rijekom Krupom koja se ispod sela Dračeva ulijeva u Neretvu. Krajem 1979. puštena je u pogon reverzibilna elektrana Čapljina kada je od Svitave do Sjekosa na području Svitavskoga blata stvoreno novo jezero dugo oko deset kilometara. Hutovo blato ima tipičnu močvarnu vegetaciju lopoča, lokvanja, trske, šaša, vrba i topola. Odavno je na glasu poradi bogata ptičjeg svijeta o čemu 1858. piše austrijski ornitolog Finger. Tada su se još u Hutovu blatu gnijezdila jata kudravih pelikana (Pelecanus crispus) koji su napustili svoja gnijezdilišta poradi pojačana lova i potražili spas u močvarama Skadarskog jezera. Hutovo blato 1954. stavljeno je pod republičku zaštitu kao najznačajnije pribježište (refigijum) ptica u Europi. Mnoge ptice iz srednje i sjeverne Europe, prigodom svoje selidbe za južnu Europu i Afriku, nalaze u HUTOVU BLATU ugodno odmaralište. Računa se da je u močvarnim vodama, plićacima i otocima našlo sigurno pribježište oko 250 vrsta ptica močvarica. Većina ptičjih vrsta što se u selidbi zadržavaju u hutovskim močvarama došljaci su sa sjevernih europskih područja. Put im je dalek pa su sve ptice dobri letači. Zabilježene su ptice Sibira, Skandinavije, Islanda, Engleske, Poljske i drugih europskih zemalja. Proljetna selidba počinje pod kraj ožujka a jesenska krajem kolovoza. Jesenska selidba znatno je bogatija od proljetne. Među rjeđim ptičjim primjercima koje se sreću u Hutovu blatu valja istaknuti veliku bijelu čaplju (Casmerodius alba), velikog vranca (Phalacrocorax carbo), bijelu čapljicu (Egretta garzetta), stepsku eju (Circus macrourus), sokola grlaša (Falco subbuteo) i druge. Ovdje su svoja zimovališta našla velika jata pataka i gusaka te ptica pjevica. Hutovo blato poznato je i po bogatstvu ribljega blaga. Zabilježeno je više od dvjesta vrsta riba. Hutovske vode obiluju najvrsnijom jeguljom, šaranom, zlatvom i drugim slatkovodnim ribama. U zadnjih desetak godina namnožili su se i divlje svinje. Hutovo blato postalo je značajno turističko odredište za mnoge lovce, ribolovce, izletnike i ljubitelje fotosafarija.
