Uvjeti korištenja
Rimljani su poticaj za kovanje zlatnika dobili od grčkih kolonija u Italiji. Od vremena cara Augusta kovanje zlatnoga novca (aureus, zlatnik) u potpunosti je bilo u carevoj ovlasti tako da nema rimskoga imperatora koji nije sebe predstavio na zlatniku. Rimski car Neron, punim imenom NERO CLAUDIUS CAESAR DRUSUS GERMANICUS, rodio se 37. godine u Anciju. Njegova majka Agripina mlađa je praunuka cara Augusta i nećakinja cara Klaudija za kojega se i udala. Neron je postao carem 54. godine nakon smrti poočima Klaudija. Ratovao je u Armeniji i Partiji, ali je poznat po legendi da je zapalio Rim, ne bi li dobio inspiraciju za svoje pjesme. Nakon pobune vojske u zapadnim provincijama 68. godine, kada je vidio da ga je ostavila tjelesna straža ubio se.
Poznato je više tipova Neronovih zlatnika, kovanih uglavnom u kovnicama u Rimu i Lionu (Roma et Lugdunum). U početku su na aversu portreti Nerona i Agripine Mlađe, a na reversu vijenac od hrastova lišća s natpisom. Kasnije se na aversu nalazi carev portret, najčešće s natpisom NERO CAESAR AUGUSTUS IMPERATOR, a na reversu su božica Cerera, Jupiter na prijestolu ili zatvorena vrata Janova hrama u Rimu. Natpis na reversu sadržava careve funkcije i počasti. U Mostarskim Vratima kod Ljubuškoga nađen je 2007. zlatnik cara Nerona (koji je danas u privatnom posjedu), kovan 60. - 61. godine u Lionu i Rimu. Na aversu nalazi se portret cara Nerona, s natpisom NERO CAESAR AVG IMP, a na reversu lik božice Cerere, s bakljom i žitnim klasom i natpis PONTIF MAX TR P VII COS IIII PP EX SC. (Radoslav Dodig)
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u arku od 6 maraka + 2 vinjete, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
