Uvjeti korištenja
Tradicionalna hrvatska narodna nošnja na neumskom području bila je u široj uporabi sve do tridesetih godina XX. stoljeća. Još tada, kao i u ranijem razdoblju, izrađivana je uglavnom u kućanstvima od prirodnih materijala kao što su vuna i koža. Osnovni dijelovi muške i ženske odjeće u kontekstu su dinarskog tipa narodne nošnje. Međutim, unutar tog okvira ona pripada tipu humske ili donjohercegovačke (Ravno, Neum, Stolac, Mostar, Ljubuški, Čapljina) narodne nošnje. Neupadljiva i vrlo jednostavna odjeća u Neumu i okolici izrađivana je od domaćega sukna, najčešće u prirodnoj boji materijala. Ženska je nošnja postojanije čuvala svoje tradicionalne odlike negoli muška, koja je lakše prihvaćala utjecaje iz Primorja. Ona je prepoznatljiva po dugoj haljini i kod djevojaka i kod udanih žena, po dugoj uskoj pregači bez ukrasa (»opregalj«), ženskoj košulji bez klina i maloj »kalotastoj« kapici od valjane vune, koja je nošena ispod plitkog »fesa« i velikog rupca. Uglavnom krupni pozlaćeni srebrnjaci s filigranskim okvirom i pojasne kopče od istog materijala glavni su ukrasni detalji u svečanim prigodama. Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu omotnicu prvog dana i maksimum kartu
