Uvjeti korištenja
Perunika je dobila ime prema Perunu - sveslavenskom bogu groma. Legenda kaže da bi na tlu koje bi dotaknula njegova munja izrastala perunika. U Hercegovini i Dalmaciji raste više vrsta perunike: ilirska perunika (Iris illyrica), hrvatska perunika (Iris croatica), jadranska perunika (Iris pseudopallida). Spominju je mnogi antički pisci, kao Teofrast, Nikandar i Plinije. Korijen perunike koristio se u medicini i u poljoprivredi, ali je njezina najveća vrijednost bila u parfumeriji. Prema Pliniju, miris perunike proizvodili su samo grčki gradovi Korint, koji je prednjačio u proizvodnji mirisa i izvozio ih po cijelom Mediteranu, i Kizik. O tome svjedoče keramičke posude za mirise – alabastron i aryballos. U prvoj fazi miris je bio u tekućem stanju, ali Korinćani su prvi počeli proizvoditi i skrućeni miris (grčki stymma, nešto nalik današnjoj pomadi). Bio je ekonomičniji za prijevoz i spremao se u posebne posude - pikside. Dosta posuda za mirise pronađeno je na području Narone gdje su, u IV. stoljeću prije Krista, Grci utemeljili emporij (luku) i osnovali važno trgovačko središte na Neretvi kojom su plovile lađe i brodovi triere - trireme. Plinije Stariji, u svojemu enciklopedijskom djelu Naturalis historia piše: "Iris laudatissima in Illyrico, et ibi quoque non in maritimis, sed in silvestribus Drilonis et Naronae." (Vrlo je hvaljena perunika iz Ilirika, ne ona uz obale, već u šumama uz Drim i Neretvu). Hrvatska pošta d.o.o. Mostar, u povodu Međunarodnog dana biološke raznovrsnosti, izdala je 2 prigodne poštanske marke i omotnicu prvoga dana.
