Uvjeti korištenja
Nekropola stećaka Boljuni, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, ističe se velikim brojem natpisa po čemu je na prvom mjestu u našoj zemlji. Nalazi se 15 km jugozapadno od Stoca i u njoj su očuvana 274 stećka od kojih su 92 ukrašena i 19 s natpisima što potvrđuje da je pismenost i kultura ovoga kraja u srednjem vijeku bila visoko razvijena. Boljunski natpisi su kratki, u većini slučajeva započinju znakom križa i formulacijom a se leži. Sadrže osnovne biografske podatke (ime i prezime pokojnika, ime onoga tko spomenik podiže i ime onoga tko je natpis izradio), a nastali su sredinom 15. i početkom 16. stoljeća. Pisani su hrvatskim narodnim jezikom s elementima crkvenoslavenskog književnog jezika i jednim od triju hrvatskih pisama: hrvatskom ćirilicom ili bosančicom. Najstariji natpis pisan tim pismom je Humačka ploča. Po svojim jezičnim i grafijskim obilježjima Boljunski stećci se ne razlikuju od onih istovremeno pisanih na području zapadne Hercegovine, npr. Natpisa Vignja Miloševića (1404.) iz Kočerina kod Širokog Brijega. Od jezičnih obilježja posebice je važno pisanje jata - najviše je primjera s ikavskim refleksom što potvrđuje da se u doba nastanka boljunskih epitafa ovdje govorilo hrvatskim štokavskim ikavskim govorom. Nešto više podataka o pokojniku, osim imena, među natpisima u Boljunima, nalazimo na tri stećka: a se leži dobri junakь i čoek vlatko vuković, a se leži dobra vladikovka erina vukocamić, a se leži dobra žena stana đurenovica. Pretpostavka je da se prvi natpis odnosi na vojvodu Vlatka Vukovića iz roda Kosača, koji se spominje 1378. u povelji kralja Tvrtka I. Kotromanića Dubrovniku. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je prigodnu poštansku marku i omotnicu prvoga dana.
