Uvjeti korištenja
Opjevana u mnogim narodnim pjesmama Vran planina uzdigla se između čvrste Čvrsnice i ljupke Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugoga polja, u četverokutu Tomislavgrada, Prozora, Jablanice i Posušja. Planina u obliku stošca vjerojatno je nazvana po vranom(mrkom i tamnom) izgledu. Građen je od jurskih i krednih vapnenaca i dolomita. Padine u podnožju Vrana obrasle su bukovom i klekovom šumom, dok u vrtačama, dragama i docima rastu jele i borovi. Najveći vrhovi su Veliki Vran (2074m) i Mali Vran (2017m). Vran je bez izvora i vodenih tokova, osim nekoliko lokava. U starijem razdoblju po njemu su pasla mnoga stada ovaca, a na zaklonjenim mjestima podizane su pojate, torovi i pastirski stanovi. Narodna predaja za Vran veže čuvena hajduka Mijata Tomića iz 17. st. Više je lokaliteta na Vranu i u njegovoj okolici koji se zovu Mijatova pećina. Godina 2002. proglašena je Međunarodnom godinom planina, u kojoj se također obilježava 110 godina planinarstva u BiH. Nakon osnivanja Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu 1874. u BiH gradovima osnivaju se njegove podružnice, čije tradicije nastavlja Planinarski savez Herceg-Bosne, koji je utemeljen 1995. HPT je izdala prigodnu omotnicu prvog dana i maksimum kartu.
