Uvjeti korištenja
Grad Mostar, političko, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, smjestio se podno obronaka planina Veleža, Huma i Čabulje u dolini rijeke Neretve. Naselje se počelo razvijati od 15. stoljeća. Prvi spomen kastela uz most (do castelli da ponte) datira iz 1452. Vjerojatno se radilo o visećem drvenom mostu na lancima. Kako su ga u dvije kule s obje njegove strane čuvali stražari, zvani mostari, pretpostavlja se da je grad po njima dobio ime. U drugoj polovici 15. stoljeća Mostar su zauzeli Turci i utvrdili ga, pa je tako postao turska strateška baza u borbi protiv Mletačke republike. Godine 1519. Mostar je postao sudski i upravni okrug (kadiluk), te nekoliko godina kasnije pokrajinsko središte (sandžak). U gradu su u doba turske vladavine boravili visoki civilni, vojni i crkveni službenici. Godine 1878. Austro-Ugarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Tragovi k. und k. monarhije najrazvijeniji su u gradskom graditeljstvu (Trg Rondo, Gimnazija, Hotel "Neretva" i Gradsko kupatilo). U devet godina, koliko su vremenski trajala dva svjetska rata, Mostar je ostao neporušen. Međutim, za samo dva mjeseca, u travnju i svibnju 1992., srpskocrnogorska vojska, prije nego su je porazili borci Hrvatskog vijeća obrane, teškim topništvom barbarski je porušila grad. Stradalo je više od sto kulturnih objekata, crkve, džamije, gotovo svi mostovi na Neretvi, te mnogi stambeni i gospodarski objekti. Topovska paljba po Mostaru, što je provodi srpska i crnogorska soldateska, traje povremeno do danas (ožujak '93.). Najčuveniji kulturni spomenik u gradu zacijelo je stari kameni most u obliku skamenjena polumjeseca. Sagradio ga je za devet godina 1566. majstor Hajredin Mlađi, Sinanovi učenik. Dug je 28,70 metara, širok 4,49 metara i uzdignut nad vodom 20 metara u ljetno doba. Most je sagrađen od kamenih tesanaca koji su povezani željeznim kukama i zaliveni olovom. Gradili su ga hrvatski majstori iz Dubrovnika i Popova. (R. Dodig)
