Uvjeti korištenja
U srednjem vijeku na području Bosne i Huma pretpostavlja se da je izgrađeno više od trista utvrđenih gradova. Podizali su ih bosanski i humski velikaši radi obrane posjeda, cesta i granica. Rijetku su oni čija je površina veća od jednog hektara ( Bobovac, Črešenjevo i Bokševac). Najznačajniji fortifikacijski elementi u srednjovjekovnim gradovima su zidine i kule. Povijesna vrela i izvori spominju dvorove bosanskih vladara u Bobovcu, Sutjesci Podvisokom, Kreševu, Moštrima kod Visokog, Neretvi i Jajcu. Dvor Bobovac spominje se 1356. u jednom pismu bana Tvrtka ("curia nostra sub castro Bobovaz“). Pretpostavlja se da je bobovačku utvrdu sagradio polovicom 14 st. Ban Stjepan II Kotormanić. Prema pojedinim podacima iz Dubrovačkog arhiva kralj Tvrtko I dograđivao je pojedine objekte u gradu, a iza njega i kraljevi Tvrtko II, Tomaš i Ostoja. Arheolozi misle da je dvor na Bobovcu opljačkan i zapaljen prigodom turskih osvajanja Bosne sredinom 15. stoljeća, Čini se da su Turci naknadno pojedine dijelove grada popravili i adaptirali, zadržavši vojnu posadu u njemu, sve do početka 17. stoljeća kada je Bobovac bio napušten. Grad je strateški zauzimao dominantan položaj. Vjerojatno je na tom mjestu postojala pretpovijesna utvrda, a kasnije u kasnoj antici i refugij (pribježište). Prema arheološkim i konzervatorskim radovima, koje je vodio Pavo Anđelić, Bobovac je imao dvije palače, pomoćnu zgradu za obrtničke radionice , dva spremišta za žito, svije kovačnice, konjsku štalu, dvije cisterne za vodu, glavnu kulu, osmatračku kulu i obrambene zidine. Gradu se prilazilo uskom cestom pokretnim mostom. Sudeći prema ostacima palača je bila dobro ukrašena portalima, stupovima i reljefima. Sačuvani su reljefi s predstavom bosanske krune i orla. Jedan kameni stup s tragovima gotičkog kapitala imao je na sebi ostatke pozlate. Jedna palača služila je za stanovanje kraljevske obitelji, dok je manja bila za smještaj uglednijih članova kraljeve pratnje i možda je služila kao kraljevska kancelarija. Zacijelo je u jednoj palači bila smještena riznica i kraljevska kruna. Radove na Bobovcu izvodili su iskusni majstori, dok je gradnju cisterne vjerojatno nadgledao dubrovački magister cisternarum Petar Jugončić. Značenje Bobovca u povijesti srednjovjekovne Bosne veliko je. On je jedini primjer u cijelosti otkopana vladarskog dvora u srednjem vijeku. (R. Dodig)
