Uvjeti korištenja
Franjevački samostan Plehan kod Dervente, smješten na brežuljku Plehan (315 metara n.v.), već stoljeće i pol je duhovno i kulturno središte Hrvata u Bosanskoj Posavini. Plehansko područje prostire se 40 km u duljinu i 25 km u širinu na prostorima općina Derventa, Bosanski Brod i Doboj. Zemljopisno, kulturno i gospodarski Plehan s okolicom naslonjen je na Hrvatsku. Cijeli kraj dugo je pripadao derventskom kotaru, ali je poslije II. svjetskog rata razdijeljen na tri općine. Godine 1931. u derventskom kotaru bilo je 50,6 % Hrvata, a Srba 35,5 %. Prema posljednjem popisu pučanstva u derventskoj općini 1991. bilo je 39 % Hrvata i 40,8 % Srba. U razdoblju 1941. - 1947. u plehanskom kraju poginulo je 3.903 Hrvata, od čega su 1.632 ubijeni kao zarobljenici, a 788 ubili su Oznini partizani. Carigradska uprava odobrila je 1853. fermanom gradnju franjevačkog samostana na Plehanu gdje je fra Martin Nedić kupio zemljište za samostan. Gradnju je 1870. otpočeo fra Lovro Grlić. Pet godina kasnije biskup fra Paškal Vujčić proglasio je Plehan samostanom. Uskoro je samostan bio proširen. Međutim, plehanski franjevci razmišljali su o gradnji novog samostana. Unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama gradnja je započela u ljeto 1931., a vodio ju je gvardijan fra Dominik Ćosić. Auktor samostanskog projekta bio je Karlo Parik, arhitekt koji je u austrougarskom razdoblju u Sarajevu projektirao više zgrada u historicističkom stilu. On je povezao u jednu cjelinu novu zgradu, staro zdanje i crkvu. Tako je stvorio građevinu poput dvorca što se nadvila nad širokim prostranstvom. Gradnja nove reprezentativne crkve na Plehanu počela je 1898. Nacrt za crkvu izradio je Ivan Holtz. Građena je u duhu tradicije i tadašnje europske arhitekture s temeljnim obilježjima romaničkog sloga. Likovno uređenje crkve počelo je 1902. kada je u njoj postavljen križni put slikara Benedetta Giovea iz Rima. Zidno slikanje crkve izveo je Marko Antonini sa sinom Otonom. Uređenje crkve nastavljeno je i u novije doba. Unutarnjim uređenjem crkve ravnao je prof. Zdenko Grgić, akademski kipar iz Sarajeva. Na nekoliko oltara nalaze se reljefi, kipovi i mozaici poznatih hrvatskih umjetnika Sedera, Mainovića, Grgića, Kršinića i Šiške. U plehanskom samostanu zalaganjem dr. Vjeke Bože Jaraka, profesora s Franjevačke teologije u Sarajevu, stvorena je impresivna zbirka s više od tisuću djela suvremene umjetnosti od Meštrovića i Medovića do Dulčića i Kesera. Franjevački samostan na Plehanu poznat je po bogatom arhivu sa starim maticama, zapisima i rukopisima, te samostanskom knjižnicom s djelima franjevački pisaca iz 18. i 19. stoljeća. Nažalost, srpski barbari 1992. osvojili su Derventu i srušili samostan na Plehanu. Spašeno je vrlo malo djela iz bogate riznice. Među njima je idejni projekt budućeg plehanskog samostana, rad sarajevskog prof. Zlatka Ugljena.
