Uvjeti korištenja
Norvežanin Fridtjof Nansen (Store - Froen kod Osla, 10. listopada 1861. - Lysaker, 13. svibnja 1930.) jedan je od najpoznatijih svjetskih polarnih istraživača, političar - diplomat. Prvi je na psećim saonicama istraživao unutrašnjost Grenlanda godine 1882. i 1886., a Sjeverno polarno more istraživao je od 1893. do 1896. Svjetsku slavu stekao je ekspedicijama preko Grenlanda i putovanjem brodom Fram preko Arktičkog oceana dospjevši na najsjeverniju točku Arktika.
Godine 1918. Nansen postaje predsjednikom norveškog izaslanstva u Ligi naroda u Ženevi. Veliki problem s kojim se susreo bilo je očajno stanje ratnih zarobljenika u Sibiru gdje ih je na tisuće umiralo od hladnoće i gladi. Kako bi se izbjegla još veća tragedija zarobljenike je trebalo osloboditi prije zime 1920. - 1921. godine. Slijedila je jedna od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva - glad koja je harala Europom od 1921. do 1923. i koja je odnijela više od 30 milijuna ljudskih života. Nansen je pokrenuo humanitarni program protiv gladi, koji se postepeno proširio na sve grupe i pojedince bez državljanstva u Europi. Vijeće Lige naroda 1921. godine osniva Visoko povjerenstvo za izbjeglice na čijem čelu je Nansen. Za apatride, koji su mu bili povjereni na brigu, Nansen je izdao Nansen putovnicu, identifikacijski dokument koji su s vremenom priznale 52 vlade svijeta. U devet godina rada Ureda, Nansen se brinuo o stotinama tisuća izbjeglica koristeći metode koje će postati klasične: skrbništvo, repatrijacija, rehabilitacija, ponovno naseljavanje, emigracija, integracija. Kao priznanje za svoj rad s izbjeglicama i ljudima pogođenim glađu Nansen je 1922. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Liga naroda je 1931. godine otvorila Nansenov međunarodni ured za izbjeglice koji je za humanitarni rad u cijelom svijetu nagrađen Nobelovom nagradom za mir 1938. godine.
Hrvatska pošta Mostar u suradnji s Poštom Srpske i BH Poštom, izdala je prigodnu poštansku marku (arak 10 maraka), žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
