Flora - Lopoč žuti

Bijeli lopoč (Nymphaea alba L.) i žuti lopoč (Nymphaea lutea) su trajne zeljaste biljke iz porodice lopoča (Nymphaeaceae). Latinsko ime Nymphaea potječe od grčke riječi nymphe (nimfa) i povezano je s legendom o nimfi koja se zaljubila u Herkula. Zbog neostvarene ljubavi pretvorila se u cvijet koji se svakoga jutra okreće prema suncu i čeka njegov povratak. Drugi dio imena alba označava bijelu boju, odnosno lutea žutu boju.

Lopoči su rasprostranjeni u većem dijelu Europe, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Staništa su im stajaće vode, plitka jezera, močvare, bare i rukavci rijeka sporog toka. Veliki okrugli kožasti listovi i cvjetovi plutaju na površini vode, dok se korijen lopoča nalazi u mulju. Cvjetovi bijelog lopoča promjera su 10 - 12 cm, a žutog 4 - 5 cm. Podzemna stabljika (podanak ili rizom) sadrži oko 20% škroba, može se jesti kuhan i pečen ili se suši, melje i dodaje brašnu. Sjemenke se jedu pržene, a mogu poslužiti kao zamjena za kavu. Dijelovi biljke se ne konzumiraju sirovi zbog otrovnih alkaloida.

Bijeli lopoč i žuti lopoč spadaju u ugrožene biljne vrste zbog uništavanja njihovog prirodnog staništa i nalaze se na Crvenoj listi flore Federacije BiH. (Željka Šaravanja)

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je 2 prigodne poštanske marke u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).