Uvjeti korištenja
Košćela (Celtis australis) je listopadno drvo koje raste u području Mediterana i može biti visoko 20 - 25 m. Za neke košćele smatra se da su stare i do tisuću godina, a starenjem na njima nastaju kvrge i brazde. Košćela voli lagana i suha tla te može rasti na zemljištima slabije plodnosti, iz pukotina stijena i oko seoskih kuća. Posebno joj pogoduje mediteranska klima i često se sadi kao ukrasna biljka jer je otporna na onečišćenje zraka, njena krošnja u ljetnim danima pruža ugodnu sjenu. Zbog ljepote i dugotrajnosti pogodna je za drvorede i stvaranje zelenih ograda za podrezivanje.
Lišće košćele je tamnosivo/zeleno tijekom sezone, zatim blijedi da bi postalo svijetložute boje prije nego što u jesen otpadne. Žuti cvjetovi bez latica, pojedinačni ili u malim skupinama, javljaju se u travnju. Mali okrugli plodovi košćele vise u kratkim grozdovima, kada su zreli imaju smeđu ili tamno ljubičastu boju. Iako su slatki i jestivi danas se rijetko koriste u prehrani ljudi, ali su jako popularni među pticama i drugim životinjama. Lišće i plodovi košćele koriste se u liječenju raznih bolesti. Lišće se bere i suši početkom ljeta, a plodovi se beru prije potpunog sazrijevanja. Drvo je vrlo tvrdo, podatno i izdržljivo te odlično za obradu tokarenjem, a od savitljivih tankih izdanaka izrađuju se štapovi za hodanje.
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je 2 prigodne poštanske marke u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
