Uvjeti korištenja
Odlukom Ujedinjenih naroda 2008. godina je proglašena Međunarodnom godinom krumpira kako bi se podigla svijest o važnosti ove namirnice te upozorilo na sve više gladnih u svijetu. Najveći izazov međunarodnoj zajednici je osigurati dovoljno hrane za buduće generacije istovremeno štiteći prirodne izvore. Krumpir će u budućnosti biti jedna od najvažnijih prehrambenih namirnica jer se lako uzgaja, urod mu je velik i jednostavno se priprema tijekom cijele godine. Krumpir (Solanum tuberosum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz čijeg se nepravilno - valjkastog gomolja (koji može biti bijele, crvene ili žute boje) razvija biljka koja na nadzemnim dijelovima nosi cvjetove iz kojih nastaje otrovni plod. Podzemne stabljike - gomolji krumpira nisu otrovni, jestivi su i bogati ugljikohidratima, proteinima i vitaminom C. Krumpir su nakon otkrića Amerike u Europu donijeli španjolski moreplovci iz brdskih predjela Perua, najprije se uzgajao kao ukras, a do njegove uporabe kao namirnice došlo je u vrijeme neimaštine i gladi. Hrvatski naziv krumpira potječe najvjerojatnije još iz vremena austrougarske carice Marije Terezije kada su njemački useljenici donijeli krumpir sa sobom u Slavoniju. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je dvije poštanske marke i omotnicu prvoga dana.
