You are using an outdated browser. For a faster, safer browsing experience, upgrade for free today.

Uvjeti korištenja

x

Rod daždevnjaka (Salamandra) zastupljen je u Europi, pa tako i u našoj fauni, sa dvije vrste. To su: PJEGAVI ili ŠARENI daždevnjak [Salamandra salamandra (LINNE) i PRENJSKI CRNI DAŽDEVNJAK (Salamandra atra prenjensis MIKŠIĆ, S.)]. Ova podvrsta je opisana u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1969. godine, a koji se od tipskog oblika razlikuje nizom morfoloških karaktera i specifičnom horologijom (rasprostranjenošću). Dok je areal tipskog oblika vezan za masiv Alpa, dotle su manje enklave na Dinaridima poznate po nekolicini odvojenih i rijetkih lokaliteta (Prenj i Čvrsnica u Hercegovini i Treskavica u Bosni). Ove populacije pripadaju posebnoj rasi ranga podvrste koja je opisana gornjim imenom. Komparativnom metodom analizirani primjerci sa Prenja se odlikuju manjim dimenzijama; dužina tijela im varira od 11 do 14 cm i nikada ne dostignu dimenzije tipskog oblika, koji dostignu dužinu i do 16 cm. Razlike su izražene i u rasporedu i u obliku nepčanih zubića koji su lučno poredani u obliku slova S. Već ranije u literaturi navedeno je da izolirane populacije na Dinaridima predstavljaju postglacijalne relikte nekada šire rasprostranjene vrste crnog daždevnjaka. Postupnim nastajanjem toplije klime i povlačenjem leda u ranijim geološkim epohama ovi organizmi su se povukli prema vrhovima dinarskih planina, te predstavljaju njihovo posljednje utočište. To je i razlog da se rijetke populacije na navedenim planinskim masivima nalaze na visinama iznad 1800 m, dakle, iznad gornje šumske granice, na otvorenim karbonatnim kamenjarima. Za vrijeme toplih ljetnih dana nalazi se skriven na vlažnim mjestima ispod pločastog kamenja, a kao tipična noćna životinjica aktivan je noću. Interesantno je spomenuti da je crnog daždevnjaka na Prenju prvi uočio, još sredinom ljeta, daleke, 1895. godine kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu O. R e i s e r i t, a primjerci se i danas čuvaju u prirodoslovnim zbirkama ovog muzeja. Ovaj podatak je objavio poznati austrijski herpetolog F. W e r n e r 1898. godine. Hrvatska pošta Mostar je izdala omotnicu prvoga dana i maksimum kartu.