Uvjeti korištenja
Gabrijel Jurkić (Livno, 1886. - 1947.) među prvim je učenicima Privatne slikarske škole B. Čikoša i M. Cl. Crnčića u Zagrebu, te Više škole za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Studirao je i na Akademiji u Beču. Od 1911. do 1956. godine živi u Sarajevu, a potom do kraja života u Franjevačkom samostanu Gorici u Livnu. Od početka je pod utjecajem akademskog realizma bečke škole, ali ubrzo na njega snažno utječe simbolizam i atmosfera secesije - osobito u pejsažima zavičajnih motiva "Malovan planina u Bosni" i "Vila naroda moga" (1911.), u kojima se osjeća Segantinijev utjecaj u tehnici i u atmosferi slike. Secesija i simbolizam te stanovita naklonost postimpresionističkim zasadama zadržat će se i u kasnijim njegovim djelima. To je razdoblje okrunjeno slikama "Visoravan u cvatu" i "Divlji mak" koje sažimaju koloristički impresionizam, dekorativnost secesije i simbolizam atmosfere. Jurkić je i portretirao, najčešće svoje najbliže srodnike i prijatelje. Tridesetih godina G. Jurkić se priklanja naturalističkom i opsertvativnom postupku u slikanju pejsaža, ali s blagom spiritualizacije i produhovljenošću viđenog krajolika. Ciklus "Zima" (1925.) najbolje svjedoči o spoju narativnog i ugođajnog. G. Jurkić smatra se u cjelokupnoj povijesti umjetnosti svoje sredine ponajboljim pejsažištom. Njegov interes za pejsaž nije podvrgnut strukturalnim nego poetičkim, ne konstruktivnim nego lirskim intencijama i značajkama pri čemu njegovo zanimanje za fenomen svjetla, boje i atmosfere ostaje najvidljivije. Serija slika na temu zimskog pejsaža najzornije prikazuje taj umjetnikov interes i svjedoči o G. Jurkiću kao slikaru kojemu priroda ostaje (izvan redukcionističkih i spekulativnih operacija) nepresušno izvorište interpretacije ne samo prirode i motiva nego i vlastitog raspoloženja. Kasnije slikarstvo obilježava "produhovljeni realizam". Iz ovog razdoblja treba spomenuti ciklus "Večer četiriju godišnjih doba" (1934.). Između 1911. i 1934. Jurkić je priredio nekoliko samostalnih izložaba, a sudjelovao je i na izložbi secesije u Beču 1911. Neka od njegovih djela ući će u antologije povijesti hrvatske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća. (Ivo Šimat Banov)
