Uvjeti korištenja
Posavina je kraj uz desnu obalu rijeke Save od Bosanske Gradiške do Brčkog. Narodna nošnja posavskih Hrvata razvijala se od druge polovice XIX.st. u tijesnoj vezi sa susjednim krajevima, a posebno je bila izložena utjecajima Hrvatske Posavine i Slavonije. Čak i Posavce iz sela niz rijeku Bosnu u okolici Bosanskog Šamca zovu šokcima. Možemo je svrstati u dvije skupine: nošnju "pravih“ Posavaca i nošnju Gornjaka. Osnovni dio muške i ženske nošnje je košulja zvana "rubina“. To je stari slavenski naziv koji se i danas koristi u Slavoniji. Ženska rubina je s mekim i gustim naborima oko vrata, koji padaju zrakasto na ramena, pleća i prsa te pozadi. Rukavi su na rubini prije široki i slobodni kasnije skupljeni oko šake u sitnim naborima, Vez se nalazi na rukavima dužinom rukava, duž skuta pozadi i po donjem rubu svuda uokolo. I na prsima rubina je vezena. Rubina nema našivene rukave već oni idu od vrata do kraja ruke (ranglan). Karakteristično je za mušku rubinu da se nosi preko "gaća“ i seže do koljena i ista je po kroju kao i ženska. "Gaće“ su široke, negdje manje a negdje više bogato ukrašene po dnu kao i košulja. Dio ove nošnje je i "kožuh“ od jagnjeće kože, apliciran kožnim ukrasima u boji i s ogledalcima. Motivi su biljni. Ženska nošnja ima dijagonalno tkane pregače s dugim resama, prošarana na dnu tehnikom "na dasku“. Neudate žene na glavi imaju vezenu počelicu, koja je karakteristična za nošnje cijele hrvatske Posavine. Na glavi su i "koturi“ raznih oblika, kao podmetači za pokrivanje glave. Pokrivači za glavu su u obliku dužeg komada (poput ručnika) i zovu se "krpa“. Kod mladih djevojaka je to tzv. "krpica“ ili "jagluk“, koji pokriva samo tjeme, a kićenke padaju na čelo. Ostali dio svom dužinom ide niz leđa. Za uho se stavljao ukras od raznobojne vunice u obliku loptice (cvijet). Ova je nošnja, na glavi udatih žena i način češljanja "na pletenicu“ kod djevojaka, posebno zanimljiva na ovom području. I muškarci i žene na nogama nose opanke. Čarape su okićene sitnim bijelim bobicama, koje se nalaze i na narukvicama, Za platna tkana za košulje, gaće i pokrivala za glavu karakteristično je "jumačenje“ pamukom i svilom. To je vez tehnikom "na dasku“. Odjeća se bojila plavilom za rublje ili u modroj galici te je imala plavu ili zelenkastu boju. Za izradu odjeće koristili su se lan, konoplja, vuna i pamuk.
