Uvjeti korištenja
Uzgoj duhana ili duvana (Nicotiana tabacum) u Hercegovini datira još iz vremena Austro - Ugarske Monarhije kada je hercegovački "ravnjak" bio omiljen među domaćim i europskim pušačima. Danas se uzgojem duhana uglavnom bave staračka kućanstva i nešto mladih koji su ostali na selu. Dozreli listovi duhana se beru, nižu na žicu ili konop, suše na suncu i prepuštaju fermentaciji kako bi se tako pripremljeni koristili za pušenje. Jedna od zanimljivih radnji prilikom obrade duhana je i rezanje duhana koje se u narodu zvalo "križanje". To je proces u kojem se osušeni listovi duhana slažu jedan na drugi i alatom pod nazivom "avan" križaju, odnosno režu na jako tanke niti koje su pogodne za motanje u papiriće pod nazivom "ćate". U prošlom stoljeću sav urod duhana morao se predati državi koja ga je otkupljivala po niskim cijenama te su mnogi uzgajivači živjeli u bijedi. Zbog toga se duhan "švercao" (krijumčario) iz Hercegovine u Bosnu, Slavoniju i dalje gdje je prodavan po nešto višim cijenama. Ljudi koji su uzgajali duhan bili su prisiljeni na crnom tržištu prodavati "škiju" ili "žuto zlato" (kako se onda tepalo pravom hercegovačkom duhanu) kako bi mogli prehraniti obitelj i školovati djecu. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je redovitu poštansku marku i FDC prvoga dana.
