Uvjeti korištenja
Na području istočnoga dijela Hercegovine, od Mostara i Stoca do obala Trebišnjice, obitavalo je ilirsko pleme Daorsi, koji su imali vjersko, upravno i političko središte u Ošanićima kod Stoca. Zbog svoga povoljna zemljopisna položaja, između jadranske obale i planinsko-stočarskoga zaleđa, bavili su se trgovinom. Od 3. st. prije Krista zamjetni su jaki utjecaji helenističke kulture na području Daorsa. Sljedeći primjere jadranskih i jonskih primorskih gradova počeli su u 2. st. kovati vlastiti novac, čini se nakon poraza ilirskoga kralja Gencija 168. prije Krista. Riječ je o prvom novcu kovanom na prostorima Hercegovine i Bosne.
Sačuvano je svega desetak primjeraka daorskih novčića. Na aversu je prikazan muški portret (bog Hermo?) s kapom naglašeno izdužena oblika (petasos), čija je površina ispunjena sitnim zrnolikim ispupčenjima, s kratkom i raščešljanom kosom. Na reversu je prepoznatljiva lađa, a uz rub teče u luku natpis grčkim slovima DAORSON. Vjerojatno se radi o prikazu tadašnjih ratnih brodova. Najčešće je njegova duljina iznosila 15 metara, a širina 4,5 metara. Visina boka nad vodom procjenjuje se oko dva metra, gaz 1,5 metara, a korisna nosivost 15 tona. Daorski novac lijevan je od bronce, težine oko pet grama i promjera 17 mm. (Radoslav Dodig)
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke u arku od 4 marake, žig i omotnicu prvoga dana.
