Uvjeti korištenja
Blagdan Božića, rođenje djeteta Isusa, kršćanski svijet slavi 25. prosinca. Taj blagdan je evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. A božićni običaji obnavljaju niz ljudskih vrijednosti upravljenih očitovanju čovjekoljublja od čestitanja i darivanja do izmirenja zavađenih i novog poleta u obiteljskom življenju. Vrijeme priprema za dolazak i rođenje Isusa Krista naziva se Advent ili Došašće, a sastoji se od četiri tjedna, koja neposredno prethode Božiću i koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Od dana sv. Katarine, 25. studenoga, počinje božićna priprava koja traje točno mjesec dana. Nakon Svete Katarine slijede dani Svete Barbare (4. prosinca), Svetog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca). Do danas se sačuvao običaj sijanja božićne pšenice, simbola života, na dan Svete Barbare ili Svete Lucije, ali je gotovo nestao običaj unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića. Badnjakom se naziva dan uoči Božića, ime mu dolazi od riječi "bdjeti", jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Na Badnju noć u kuću se unose i stavljaju na ognjište tri velika panja "badnjaka", simboli Svetoga Trojstva. Osobito vidljiv božićni simbol je božićno drvce ispod kojega se stavljaju jaslice ili koji drugi znak Božića. Jaslice izravno ukazuju na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja i jasno označuju da se On rodio u štali. Obiteljsko svetkovanje Nove godine vrlo je slično božićnom, s time da je Božić okrenut užoj obitelji, a Nova godina rodbini i prijateljima. Božićni blagdani završavaju 6. siječnja, kada Crkva slavi Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, pohod triju mudraca s istoka koji su se došli pokloniti malome Isusu donijevši mu darove: mirtu, zlato i tamjan. Blagdanom Tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je dvije poštanske marke i omotnicu prvog dana.
