Uvjeti korištenja
Od svih blagdana najveće je slavlje za Božić, rođenje Kristovo. Što je Božić Smisao dobroga Boga: Božić, umanjenica od Bog, sin Božiji. Povjesničari kažu da se u početku svetkovao 6.siječnja, sli je papa Liberije 534. premjestio blagdan na dan 25. prosinca kada pada zimski solsticij, kako bi se potisnulo svetkovanje poganskih Saturnalija boga Mitre. Božićni običaji u Hrvata počinju od sv. Nikole, 6. prosinca i traju do 6.siječnja na Tri Kralja. Od sv. Lucije 13. prosinca sije se pšenica i kupe se drva za Božić, pa je Lucijin nadimak «drvarica». Zanimljivi su adventski običaji: djetinjci – kada djeca daruju starije, materice – veže se ženska čeljad i očići – kada se traže darovi od muških u kući. Uoči samoga Božića svetkuje se Badnjak. On je nastao u kućama s otvorenim ognjištem. Posebno drvo zvano Badnjak unosi starješina u kuću i kaže: Hvaljen Isus! Dobro Vam došla badnja večer. Ukućani odgovaraju I s tobom zajedno! Po kući se nabaca slama. Ugarci od badnjaka imaju čarobnu moć.
O podrijetlu badnjih običaja još su prisutne dvojbe. Slama i blagovanje na njoj još su od indoeuropskih davnina. Zelenilo kojim se kite kuće u božićne dane odražava životnu snagu. Božićno drvce kao običaj nije postojalo u Hrvatskoj prije 1800. Vjerojatno je prodrlo iz sjevernih zemalja. Iza Božića slavi se sv. Stjepan. Nekada su se ritualno objahivala polja na Stjepandan. Sveti Ivan –Ivanjdanj, poznat je po blagoslovu vina i paljenju vatra – ivanjskih krijesova. Treći dan po Božiću su Mladenci (Nevina dječica), kada su se šibala djeca. Božić – Kristovo rođenje, civilizacijska je razdjelnica u suvremenu svijetu. Sve što se zbilo mjeri se po tomu, je li bilo prije Kristova rođenja ili nakon njega. Božić se doživljava kao svet i blagoslovljen dan. To je blagdan zajedništva. Obitelji se okupljaju oko ognjišta ili oko obiteljskoga stola. Sve obitelji na svijetu žele na Božić: MIR LJUDIMA DOBRE VOLJE.
