Uvjeti korištenja
Blagdan Božića, kako kažu povjesničari, u početku se svetkovao 6. siječnja, ali je papa Liberije 534. premjestio blagdan na dan 25. prosinca kada pada zimski solsticij, kako bi se potisnulo svetkovanje poganskih Saturnalija boga Mitre. Hrvatski božićni običaji počinju od 6. prosinca, blagdana sv. Nikole, i traju do 6. siječnja, blagdana Sveta Tri Kralja. U božićno vrijeme njeguju se brojni pučki običaji. Na sv. Luciju, 13. prosinca, sije se pšenica i kupe se drva za Božić, pa je Lucijin nadimak "drvarica". Uoči samoga Božića svetkuje se Badnjak. Riječ "badnjak" dolazi od staroslavenske riječi koja znači "bdjeti", "čuvati"... Na Badnjak domaćin u kuću unosi drvo zvano "badnjak", loži ga na ognjištu, a njegovi ugarci, prema predaji, imaju posebnu moć. Zelenilo kojim se kite kuće u božićne dane odražava životnu snagu, a običaj kićenja božićnog drvca u Hrvatskoj se pojavljuje oko 1800. godine. Božić - Kristovo rođenje, civilizacijska je razdjelnica u suvremenu svijetu. Sve što se zbilo mjeri se po tomu je li bilo prije Kristova rođenja ili nakon njega. Božić se doživljava kao svet i blagoslovljen dan. To je blagdan zajedništva. Obitelji se okupljaju oko ognjišta ili oko obiteljskoga stola. Sve obitelji na svijetu žele na Božić mir ljudima dobre volje, mir ljudima koji su po rođenju Isusovom postali miljenicima Božjim.
