Uvjeti korištenja
Hrast je sveto stablo mnogih predaja, u kojima se veže za vrhovno nebesko božanstvo. Takvi su bili Zeusov hrast u Dodoni, Jupiterov hrast u Rimu i Perunov hrast u Slavena. Hrast simbolizira čvrstoću, moć i dugovječnost u duhovnu i materijalnu smislu. Hrast i snaga iskazuju se jednom latinskom riječju -robur. U Hebronu kraj hrasta Abrahamu se objavio Jahve. U Kelta hrast predočuje stablo ili os svijeta. O hrast je bilo obješeno Zlatno runo koje je čuvao zmaj, kako čitamo u grčkim mitovima. Pretkršćanska svetišta bila su u posvećenim gajevima. Među sveta drveća zacijelo se mogu ubrojiti lipa, hrast i tisa. U starim indoeuropskim religijama hrast je poznato drvo gromovnika. Starinski je običaj da se pod njim održavaju zborovi i donose presude. U Hercegovini ima vise vrsta hrastova. Jedan od najrasprostranjenijih svakako je hrast kitnjak (Quercus sessilis ili Quercus Petraea), u narodu cesto zvan dub. To je listopadno drvo koje naraste i do 40 metara visine s promjerom debla od jednoga o tri metra. Kora mu je na starim primjercima bjeličastosiva i ispucala, listovi narastu do 40 mm duljine, a plod žir, koji zri u rujnu i listopadu, dug je do četiri cm. Hrast kitnjak najbolje uspijeva na svježim zemljištima, a nalazimo ga često i na siromašnijem tlu brdskih terena. Rasprostranjen je gotovo u cijeloj Europi. Pod jednim kitnjastim hrastom s južne strane Širokoga Brijega 1844. stolovao je pod vedrim nebom prvi hercegovački gvardijan fra Anđeo Kraljević četiri puna mjeseca. Pod tim hrastom donosile su se sudbonosne odluke vjerskoga i kulturnoga napretka hercegovačkoga puka. Kada su 1896. franjevci slavili 50. obljetnicu stavljanja samostanskoga temeljna kamena zamijetili su da su se pčele uselile u šupljinu hrasta i tu donosile med. Stoga i danas jedan hrast na vrhu Širokoga Brijega simbolizira snagu vjere i duhovnu nadu.
