Uvjeti korištenja
U predjelima visokih bosanskohercegovačkih planina Prenja, Čvrsnice i Plase, raste mnogo endemskih primjeraka flore. Jedna od njih je i Frajnov karanfil (Klinčić), koji pripada porodici karanfila (Fam. Caryophyllaceae). Ovaj endem središnjih Dinarida ima svoj locus classicus u alpskom području planine Plase, gdje ga je 4.kolovoza 1889. registrirao K. Vandas. U najužem je srodstvu s vrstom Dianthus microlepis Boiss. Frajnov karanfil je niska, živo modrozelena, zbijena trajnica. Patuljaste stabljike, visoke jedan do sedam centimetara,često su s dva para listova koji su širinom rukavca priljubljeni uz stabljiku. Listovi su mu kratki, jedva centimetar do dva dugi i milimetar široki, na vrhu zatupljeni s izraženim hrptom. Listovi sa strane slabo su izraženi dok su rubovi hrskavično hrapavi. Dvije do četiri ljuske čaške jajasto-duguljasta oblika, duge kao cijev čaške, naglo se sužavaju tvoreći dug stršeći šiljak. Sama čaška duga je desetak mm a široka tri do četiri mm. Oblik joj je valjkast s brojnim uzdužnim brazdama. Zupci čaške su trokutasti i široko zašiljeni. Latice su veličine do 14 mm. Slamnatožuta čahura, koja znatno nadvisuje zupce čaške sadržava više sjemenaka koje su okruglaste i spljoštene. Frajnov karanfil cvjeta u srpnju i kolovozu. Stanište ove vrste karanfila najčešće su u alpskom pojasu visokih hercegovačkih planina koje su građene od vapnenačkih stijena, između 1900 i 2200 metara nadmorske visine. Raste na plitkom vapnenastu zemljištu. (Radoslav Dodig)
