Uvjeti korištenja
Jegulja, Anguilla anguilla, riba je zmijolika tijela iz porodice Anguilladae. U svim mediteranskim jezercima naziv za jegulju temelji se na sadržaju zmija, jer podrijetlo naziva upravi vuče korijen iz latinske riječi anguis, zmija. Jegulja je zanimljiva što nema trbušnih peraja i što njezina krv u čovječjoj krvi djeluje otrovno. Tijelo joj u vrijeme spolna dozrijevanja mijenja boju iz maslinastozelenkaste u tamnosmeđu. Ženke mogu narasti do jedan metar, a mužjaci do 1,4 metra. Jegulje pretežito žive u morima i slankastim vodama pri ušću rijeka, kao što je slučaj u delti Neretve. Međutim znaju uzvodno doplivati i do dvjesta km uzvodno. Vrlo je izdržljiva riba jer izvjesno vrijeme može boraviti i na suhom bez hrane. Nakon desetak godina provedenih u rijeci kada ženke spolno dozrijevaju jegulje u jatima sele u more. Crijeva im se tada začepe i prestaju jesti. Sve jegulje putuju u Atlantski ocean i mrijeste se blizu Bermuda iznad dubine od sedam tisuća metara na temperaturi od 17˚C. Iza toga ugibaju. Znanstveno nije još objašnjeno zašto jegulje idu tako daleko na mriještenje. Ličinke se znatno razlikuju od odraslih i nakon tri godine krenu na put prema obalama Europe i Afrike. Raširene su u mnogim europskim morima, odale dospijevaju u sve veće rijeke, pače i u Ohridsko i Prespansko jezero. Stari putopisci zabilježili su da se žitelji doline Neretve odavno bave lovom na jegulje i da je nadaleko čuven i cijenjen specijalitet brudet od jegulja. Osim europskih, poznata je i američka jegulja (Anguilla rostrata), koja se mrijesti jugozapadno od europske i čiji razvojni ciklus traje znatno kraće.
