Uvjeti korištenja
Donjoneretvanski kraj pravi je ptičji raj. Ornitolozi su u porječju Neretve, posebice u Hutovu blatu, pronašli oko trista vrsta ptica. Među njima značajno mjesto zauzimaju čaplje (Ardeidae), močvarne ptice koje žive u jatima. Poznato je 70 vrsta čaplja, od kojih Neretvinu deltu nastanjavaju riđasta čaplja (Ardea purpurea), koju mještani zovu čaplja danguba, siva čaplja (Ardea cinerea) zvana modraš, bijela čaplja (Casmerodius albus), čaplja žuta (Ardeola ralloides), čapljica bijela (Egretta garzetta), pupar (Nycticorax nycticoray), volarić (Ixobrychus minutus) i benac (Botaurus stellaris) koji se još zove bukavac nebogled. Čaplje gradeći gnijezda uz vodu na grmovima i po drveću okupljaju se u kolonije na grmovima vrbe i trske. Najviše ih je u području Deranskoga jezera. U vrijeme gnijezdenja traže hranu za sebe i svoje mladunce na široku močvarnu prostoru, pa prelijeću i veće udaljenosti. Svojom pojavom čine močvaru šarolikom i zanimljivom. Ribari ih drže štetnim za ribarstvo, ali je dokazano da se sve vrste čaplja hrane sitnom i nekvalitetnom ribom, kukcima, vodozemcima i gmazovima. Kad pojedinim čapljama zaprijeti opasnost, priljube se uz stabljike trske i postanu gotovo nevidljive. Čaplje u letu savijaju vrat u obliku slova «S», dok rode lete ispružena vrata. Dožive do 60 godina. Naziv čaplja sveslavenski je, ali nisu utvrđene veze u drugim indoeuropskim jezicima. Postoji prezime Čapljić, a po čapljama dobilo je naziv naselje sjeverno od Hutova blata – Čapljina. Aluvijalna dolina Neretve o svojemu izgledu i značenju osebujan je kraj. Čovjek je svojim djelovanjem na mnogim mjestima poremetio izgled doline. Valjalo bi sačuvati jedinstveni ornitološki rezervat u porječju Neretve.
