Uvjeti korištenja
GORICA, selo na sjevernu rubu Imotskoga polja bilo je naseljeno još od eneolita. Najstarije naselje nalazilo se na brdu Pit, odakle potječe nalazak kamene sjekire iz mlađega kamenog doba. U brončanu razdoblju tu je podignuto gradinsko naselje koje traje i u željeznu dobu. Iza rimske vlasti u podnožju brda Pita ostali su tragovi stambenih, gospodarskih i javnih zgrada, mozaika, oružja, nakita, novca i drugih predmeta od I. Do IV. Stoljeća. U kasnoj antici brdo Pit postaje utvrđeno pribježište. Ipak, najznačajniji nalaz iz tog doba svakako je ranokršćanska (kasnoantička) bazilika, čije ispitivanje je u tijeku. Do sada su istraženi južni i sjeverni trakt dok ispitivanja središnjega dijela tek treba poduzeti. Sva ta tri dijela građevine završavaju oblim apsidima na istoku. Južni dio bazilike činio je niz prostorija namijenjenih potrebama kršćanske zajednice. Pod podnicom otkrivena je zasvođena grobnica te ulaz u još jednu takvu grobnicu. Na sjevernoj strani istraženi su narteks, katekumenikon i baptiserij (krstionica). Zdenac za krsnu vodu (piscina) križolik je u tlorisu. U središnjem dijelu, za sada neistraženu, krajem IX. Ili početkom X. Stoljeća podignuta je crkva sv. Stjepana Prvomučenika. Ona je uz manje popravke i adaptacije bila u uporabi najmanje do prve polovice XVII. Stoljeća. Dijelovi njezina kamena namještaja rađena tehnikom tropleta do sada su nađeni na više mjesta. Jedan komad tropleta bio je uzidan u apsidu novije crkve podignute 1856. na istome mjestu. Osim sakralnoga, Šamator je još od kasnoantičkoga doba imalo i sepulkralni karakter. Oko starohrvatske crkve razvilo se groblje koje je u XIV. I XV.st. preraslo u veliku nekropolu sa stećcima.
