Uvjeti korištenja
Iznad Vidova polja u selu Ošanićima, tri kilometra sjeverozapadno od Stoca, na strmu grebenu 220 metara nad poljem leže ostaci pretpovijesna naselja s utvrdom. Pretpostavlja se da je pripadao ilirskom plemenu Daorsa, čiji se teritorij protezao u Poneretavlju s uskim primorskim pojasom. Prema zadnjim arheološkim istraživanjima Z. Marića, B. Marijana i N. Cambija naseobinski kompleks površine 15 hektara, koji jedni zovu "Gradina Ošanići“ a drugi "Grad Daorson“, postojao je od 5 st. pr. Krista do polovine 1 st. pr. Krista, kada su ga vjerojatno razorili ratoborni Delmati. Čitavo naselje u Ošanićima može se podijeliti na tri glavna dijela: stambeni dio, gospodarski dio i utvrdu. Od njih svakako je najdojmljivija utvrda (akropola) površine oko 7.000 metara kvadratnih. Imala je dvije obrambene crte – prednji, niži zid koji je išao cik.cak i bio građen od manjih i grubo obrađenih kamenih blokova, te stražnji moćni ciklopski zid očuvane duljine 46 metara, čija je prvotna duljina iznosila oko 60 metara. Zid, koje je imao dvije četvrtaste kule s gradskim vratima širokim četiri metra, bio je visok pet do sedam metara i mjestimice debeo četiri metra. Kako u gradnji nije bio rabljen malter, cijela konstrukcija počivala je na težini blokova, dugih i do tri metra, preciznoj obradi priležnih površina i tehnici zidanja. Način gradnje podsjeća na zidove u Mikeni i Tirinsu, što govori da su Daorsi bili podosta helenizirano pleme. U tvrđavi se nalazila velika cisterna za vodu isklesana u kamenu, jedan objekt (hram?) i velika kamena gomila čija namjena nije jasna(vjerska ili obrambena?). Gospodarski dio, zvan danas Banje, imao je više manjih objekata i jedan otvoren prostor, vjerojatno trg. Stambeni dio imao je zgrade terasasto raspoređene i povezane stubama, U jednoj bogatoj ostavi pronađene su, između ostalog, dvije matrice za izradu raznovrsnih figura u bronci, srebru i zlatu. Nekoliko novčića iz Ošanića grčkoilirskog su tipa s natpisom DAORSON. (Radoslav Dodig)
