Uvjeti korištenja
Rimsku glasničku službu, preteču poštanskoga sustava, u početku zvanu vehiculatio kasnije cursus publicus, osnovao je car August između 27. i 20. godine pr. Kr. U početku cursus publicus bio je ograničen na civilne i vojne državne službenike. U svakoj provinciji uz vojne ceste raspoređeni su momci koji su jedan drugome prenosili poruke. Kasnije su uvedena transportna kola (vehicula), što se pokazalo mnogo djelotvornije. Onaj tko bi koristio državni prijevoz morao je posjedovati putnu ispravu obično od pergamenta ili kasnije na voštanim tablicama. U doba cara Hadrijana (117. - 138.) imenovan je poseban prefekt koji je vodio izdavanje putnih dozvola i bio zadužen za cursus publicus u Rimskome Carstvu. Za cara Septimija Severa (193. - 211.) cursus publicus podijeljen je u dva dijela: brzi (cursus velox), koji je imao osedlane konje, tegleće konje, mazge i mule, te više vrsta kola - dvokolica (carrus, birota, carpentum, cisium) ili četverokolice (raeda, carruca) i spori (cursus claburalis), koji se služio teškim kolima (angaria) koja su mogla prevoziti i do 500 kg tereta. Cursus publicus odvijao se preko razgranate mreže cesta, njih oko 80.000 km - viae militares, consulares, praetoriae i publicae, a kasnije viae privatae i vicinales. Iz Salone (Solin kod Splita) sagrađeno je više vojnih i drugih cesta kroz provinciju Dalmaciju. Vrlo prometna i značajna vojna cesta Salona - Narona (85 rimskih milja, 126 km) još od prvoga stoljeća vodila je preko Hercegovine, kroz Tihaljinu, Klobuk, Vitinu, Humac, Hardomilje i Bijaču do Vida. Za sigurnost prijevoza pošiljki, robe i putnika vremenom su uz ceste podizane postaje (statio) s oružanim čuvarima. Latinska složenica „posita statio“ (podignuta postaja) u pučkom latinskome skraćena je u „posita“ (postaja), od čega je današnji internacionalizam pošta.Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je redovitu poštansku marku u arku od 8 maraka + 1 vinjeta, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
