You are using an outdated browser. For a faster, safer browsing experience, upgrade for free today.

Uvjeti korištenja

x

Mitraizam je vjerski sustav u čijem središtu je bio kult indoiranskoga boga Mitre (latinski Mithras), čije je štovanje bilo popularno na teritoriju Rimskoga carstva od prvoga do trećega stoljeća. Mitrin kult proširili su rimski legionari iz istočnih provincija carstva. O vjerskom sustavu nema puno pisanih tragova, pa se dobar dio rekonstrukcije temelji na arheološkim spomenicima. Mitraizam je kombinirao određene elemente grčko-rimske religije, ali i vjerovanja o zagrobnom životu, krepostima, žrtvi, što se dijelom podudaralo s kršćanskim načelima. U Rimskom carstvu Mitra je bio proglašen Nepobjedivim Suncem (Sol Invictus). Ipak, kult je bio ograničen uglavnom na vojnu elitu i zatvorene krugove, pa se nije proširio poput kršćanstva.

Svetišta boga Mitre nazivana su mitreji (latinski mithraeum). Dobar dio tih svetišta bio je u prirodnim ili umjetno izgrađenim pećinama. Jedan od najcjelovitijih spomenika Mitrina kulta, od njih šesnaest na području BiH, pronađen je 1894. u Konjicu, blizu željezničke postaje, na desnoj obali potoka Trstenice. Na zaravni izgrađena svetišta (9 x 5 metara) pronađen je spomenik s reljefnim prizorima na objema stranama. Na prednjoj strani je prikazan prizor u kojemu vrhovni bog Mitra ubija bika, a na luku iznad natpis DEO SOLI INV[ICT]O METER[I] = Nepobjedivom bogu Sunca Mitri. Kako se radilo o provincijskom klesaru, umjesto MITHRAE majstor je napisao METERI. Na stražnjoj strani prikazan je obred gozbe (pričesti) Mitrinih sljedbenika. U sredini je stol za kojim sjede dvije osobe, prvi u vjerskoj hijerarhiji - Pater i Heliodrom. Ispred stola nalazi se mali tronožac s četiri kruha. Ostali sudionici u gozbi predstavljaju određene vjerske redove, od kojih neke imaju maske na licu (Corax, Nymphus, Miles, Perses). Kada je kršćanstvo proglašeno službenom religijom u Carstvu, mitraizma je uskoro iščezao. Njegovi posljednji tragovi datiraju iz petoga stoljeća. (Radoslav Dodig)  

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je prigodnu poštansku marku (arak 20 maraka), žig i omotnicu prvoga dana.