Uvjeti korištenja
Posebno značajno mjesto među spomeničkom baštinom u Bosni i Hercegovini zauzimaju stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici. S obzirom na rasprostranjenost, vremensku distancu i dobru očuvanost na prostorima, koji su stoljećima bili izloženi raznim nedaćama, mogu se smatrati originalnim dijelom spomeničke hercegbosanske baštine. Stećci su kameni, monolitni, vodoravni ili uspravni nadgrobni spomenici u obliku prizme s vodoravnom gornjom plohom ili završetkom u obliku dvoslivnog krova s kamenim podnožjem u obliku ploče ili sanduka ili bez podnožja. Dijele se na položene (sanduci, ploče i sljemenjaci), koji su u većini, i uspravne (stupovi, stele i križine). Obično su ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira... Postoji niz teorija o podrijetlu i nastanku stećaka, a mnogobrojna istraživanja nisu dala jednoglasan odgovor na ta pitanja. Kao kompromisno rješenje nudi se pretpostavka da su oni općedruštvena pojava. Stećci su karakteristični za područje današnje Hercegovine, središnje i istočne Bosne te Dalmatinske zagore iako ih susrećemo i u drugim krajevima. Do sada ih je izbrojeno oko šezdeset tisuća u nekoliko tisuća nekropola. Većina ovih spomenika datira iz razdoblja 14. i 15. stoljeća premda se njihova pojava registrira u velikoj mjeri i u 12. stoljeću. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je poštansku marku i prigodnu omotnicu prvoga dana.
