Uvjeti korištenja
Ban Kulin, Dragič, Ljubin, Dražeta, Pribiš, Ljuben, Radoš, Vladoš, dubrovački arhiđakon Marin s drugim crkvenim i političkim prvacima zemlje pred izlaskom pape Inocenta III. Ivanom de Casamarisom odrekli su se krstijanskog nauka na Bilinu polju kod Zenice 8. travnja 1203. godine. Odreknuće od krivovjera i raskola bilo je pisano "Abjuracijom" i usmeno s naglaskom kako će oni i stanovnici njihove zemlje slušati odredbe i zapovijedi Rimske crkve. U zalog su stavili svoja imanja, a ban Kulin se obavezao i hrvatsko-ugarskom kralju na globu u srebru ako na prostoru svoje zemlje bude trpio krivovjerje. Dva izaslanika bosanskih "krstijana" Ljubin i Dražeta ponovila su to odreknuće i pred hrvatsko-ugarskim kraljem Emerikom na Kraljevu otoku ( u blizini Budimpešte) 30. travnja 1203. Bana Kulina, tadašnje crkvene i političke prvake i oko 10.000 vjernika za krivovjerje optužio je dukljanski knez Vukan koji se nadao proširiti svije posjede na prostor Bosne. Sam ban Kulin predložio je Papi da pošalje svoga legata u Bosnu kako bi ispitao vjerske prilike. Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu omotnicu prvog dana i maksimum karticu
