Uvjeti korištenja
Franjevački red 2009. godine slavi osam stotina godina od svoga prvoga priznanja i papinskog dopuštenja da kao Red može djelovati u krilu svete rimokatoličke Crkve. Sv. Franjo Asiški (1182. – 1226.) utemeljitelj Reda je, nakon što mu se pridružilo prvih jedanaest braće, u proljeće 1209. godine krenuo put Rima da sv. otac Inocent III. potvrdi njegovo jednostavno sastavljeno Pravilo, te njemu i njegovoj braći dopusti propovijedati Evanđelje. "Kad je blaženi Franjo vidio kako gospodin Bog danomice povećava broj braće, napisao je sebi i svojoj braći, sadašnjoj i budućoj, jednostavno i kratko, način i pravilo života. Prvenstveno se služio riječima sv. Evanđelja, jer je čeznuo samo za evanđeoskim savršenstvom.“ (Vita prima, Toma Čelanski). Iako su u to vrijeme na snazi heretični pokreti različitih skupina koji su prezirali materijalno, Papa je Franji odobrio Pravilo i dopustio propovijedati Evanđelje. "Kad je saznao što ljudi Božji žele i kad je stvar prosudio, prihvatio je i uslišao njihovu molbu. Napokon je svetoga Franju i braću blagoslovio rekavši: Idite, braćo, s Gospodinom i kako se Gospodin udostoji nadahnuti vas, svima propovijedajte pokoru.“ (Vita prima, Toma Čelanski) Franjevački red je već za Franjina života bio rasprostranjen po cijelom svijetu, a osnutkom Bosanske franjevačke vikarije 5. listopada 1339. franjevci dolaze u naše krajeve. U njenom okrilju svoje franjevačke korijene bilježi i Hercegovina. Najezdom Turaka porušeni su u Hercegovini franjevački samostani u Konjicu (1524.), u Mostaru i Ljubuškom (1563.). Odvajanjem od matične provincije Bosne Srebrene (1844.) franjevci se ponovno nastanjuju u Hercegovini gradeći samostan Široki Brijeg (1846.). Godine 1852. osnivaju Kustodiju, a 1892. Provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije sa sjedištem u Mostaru. Uz pastoralnu skrb franjevci su u Hercegovini kroz svu njezinu povijest glavni nositelji svekolikog kulturnog i prosvjetnog obogaćenja. (Fra Ante Marić) Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke u sutisku, žig i omotnicu prvoga dana.
