Uvjeti korištenja
Malo što je promijenilo čovjekov život na kraju drugoga tisućljeća kao računala. Njihov početak vodi nas u vrijeme II. Svjetskoga rata kada su za vojne potrebe proračuna balističkih tablica na Pensilvanijskom sveučilištu John W. Mauchly i J. Presper Eckert konstruirali računalni stroj ENIAC (Electrical Numericallntegrator and Calculator), sastavljen od 18.000 elektronskih cijevi, koji je s težinom od 30 tona zauzimao 167 m² prostora. Međutim, prvim komercijalnim elektronskim računalom smatra se UNIVAC I (Universal Automatic Computer) koje su 1951. također konstruirali Mauchly i Eckert. UNIVAC I bilo je prvo računalo koje je radilo s brojčanim i tekstovnim informacijama. Bilo je sastavljeno od 5.200 vakuumskih cijevi, ukupne težine 13 tona, s vodenim hlađenjem i potrošnjom od 125 KW električne struje. Napravljeno je ukupno 46 UNIVAC računala, s cijenom od milijun dolara po primjerku. Kasniji razvoj računala ubrzao je 1958. izum čipa (integrated circuit), nove memorije (RAM -random access memory) 1968., prvoga mikroprocesora 1971. (Intel 4004) i novih diskovnih operativnih sustava (DOS). IBM je 1981. predstavio svoje kućno računalo (PC -personal computer), a B. Gates s tvrtkom Microsoft 1985. operativni sustav Windows 1.0. Popularnost računala ubrzala je globalna mreža (Internet) i elektronička pošta (E-mall). HPT je izdala prigodnu omotnicu prvoga dana i maksimum kartu.
