Uvjeti korištenja
Prije četiri stotine godina, 1611., fra Matija Divković objavio je "Nauk krstjanski za narod slovinski" prvu tiskanu knjigu na narodnom jeziku u BiH. Fra Matija Divković rođen je 1563. u Jelaškama, a preminuo u franjevačkom samostanu u Olovu 1631., o njegovom životu nema puno podataka, ali su zato njegova djela doživjela veliku popularnost u širokom, katoličkom puku. Velika je njegova uloga ne samo u kršćanskom odgoju i izobrazbi vjernika katolika već i u opismenjavanju puka, u standardizaciji hrvatskog književnog jezika kao i štokavštine – ne samo u BiH nego i šire. "Nauk krstjanski za narod slovinski“ poučno je štivo namijenjeno i dušobrižnicima i puku. U njemu Divković prilagođava izlaganje i primjere zapadnih propovjednika shvaćanju ljudi svoga kraja i njihovim potrebama. Sam Divković ističe da se u "Nauku krstjanskom“ nalaze "mnoge stvari lijepe i korisne svakom krstjaninu koji hoće poznati pravu vjeru i zakon Isukrstov“. Tiskan je na bosančici (hrvatskoj ćirilici) kojom su se služili franjevci, a bila je poznata i u običnom puku ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine nego i u dalmatinskom priobalju i Dubrovniku. Kako nigdje nije bilo tiskarskih slova za bosančicu Divković se zaputio u Veneciju gdje je nadzirao izlijevanje slova i slaganje u tiskari prema svom opisu i želji. Tiskanjem prve knjige na narodnom jeziku u BiH udareni su temelji književnosti na ovim prostorima. Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku (tiskanu u arku 9 maraka), žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
