Uvjeti korištenja
Fra Andrija Kačić Miošić rođen je u selu Bristu kod Makarske 17. travnja 1704. od oca Bartula Miošića i majka Mande. Majčin brat, fra Šimun bio je gvardijan franjevačkog samostana u Zaostrogu (1714.-1717.) i provincijski vikar velike franjevačke provincije Bosne Srebrene (1727.-1728.) pa toj činjenici treba zahvaliti školovanje i redovničko usmjerenje mladog Antuna. Završivši s uspjehom školovanje u Zaostrogu, mladi Antun je 10. ožujka 1720., pod imenom fra Andrija, stupio u franjevački red. Nakon studija filozofije i teologije fra Andrija je 1728. u Šibeniku zaređen za svećenika. Određen je za nastavničku službu u svojoj zajednici te nastavlja studije (1728.-1730.), vjerojatno u Italiji. Postavljen je za profesora filozofije 1730. Nakon 15-godišnje profesorske službe fra Andriju uprava Provincije premješta u samostan Sumartin na Braču, u kojemu je 1747.-1749. bio starješina. Posljednje desetljeće života Kačić je proveo u svome samostanu - Zaostrogu. To je ujedno i najplodnije razdoblje njegova života tijekom kojega je objavio sva svoja književna djela. Međutim, proslavljenog pjesnika je 14. prosinca 1760. zadesila neočekivana smrt od upale pluća koju je zadobio prikupljajući hranu za siromašne župljane. Slavni pjesnik pokopan je na ulazu u samostansku crkvu u Zaostrogu. Fra Andrija Kačić Miošić je iza sebe ostavio četiri tiskane knjige. Prva od njih pisana je latinskim jezikom Elementa peripathetica (1752.) kao udžbenik za mlade bogoslove. Posebno su značajne tri njegove knjige na hrvatskom jeziku: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.), Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1759.) i Korabljica (1760.). Objavljene su u Veneciji, tadašnjem političkom i kulturnom središtu ovoga dijela Europe. Knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga doživjela je mnoštvo izdanja i postala omiljeno štivo ljudi toga vremena te jedan od temelja standardnoga hrvatskoga jezika. Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je prigodnu omotnicu prvoga dana i maksimum kartu.
