Uvjeti korištenja
Kršćanstvo se brzo širilo rimskim carstvom za što su zaslužni Isusovi apostoli koji su po svem svijetu propovijedali radosnu vijest - evanđelje. Svi su odreda za Krista dali svoje živote, jedini je Ivan evanđelist umro prirodnom smrću u dubokoj starosti. Apostol Pavao je od progonitelja postao propovjednikom kršćanstva, u svojim je misijskim putovanjima obišao cijelo carstvo, te kršćanstvo s drugim apostolima proširio izvan Palestine. Da bi toj vjerskoj pošasti stali u kraj rimski su carevi organizirali progone kršćana. Najmasovnije su progone organizirali carevi: Neron, Domicijan, Marko Aurelije, Septimije Sever. Prvi rimski car koji je bio naklonjen kršćanima bijaše Aleksandar Sever. No, progoni se opet razbuktavaju jer ih pokreću Maksimin Tračanin, Decije, Valerijan dok su najveći progoni za cara Dioklecijana i njegovih suvremenika Galerija i Maksimijana. Zadnji su progoni organizirani za cara Licinija (308. - 324.). Na samrti car Galerije, i sam progonitelj kršćana, u Nikomediji 311. godine, izdaje edikt o toleranciji u kojem daje oprost kršćanima.
Godine 313. u Milanu zajednički izdaju edikt car Konstantin I. Veliki, tetrarh Zapada, i Licinije, tetrah Istoka, i njim službeno zabranjuju progone kršćana u Rimskom Carstvu. Car Konstantin (Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus) rođen je u Naissus-u (današnji Niš) 27. veljače 272. ili 273. godine, a umro u Nikomediji 22. svibnja 337. Rimski je car od 306. godine do svoje smrti. Krstio ga je teško bolesna, na osobno traženje, Euzebije Nikomedijski u Nikomediji. Tijelo mu je preneseno u Carigrad i ukopano u crkvi Svetih Apostola. (Fra Ante Marić)
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u arku 9 (8 maraka + vinjeta), žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
